Bosna i Hercegovina

Odnosi BiH i Kosova nakon izbora: Ekonomija i sloboda kretanja taoci politike

Građani Bosne i Hercegovine i Kosova očekuju da se riješe sva sporna pitanja kako bi se između dvije zemlje što prije uspostavili normalni odnosi koji bi olakšali kako slobodu kretanja tako i privredne odnose. No, prema političkim najavama, ni nakon izbora nove Vlade Kosova, to nije izvjesno, sve do konačnog rješenja odnosa Srbije i Kosova s obzirom da je BiH talac takvog stanja.

U svakom slučaju, očekujemo da se po formiranju nove vlade Kosova uspostave normalni ekonomski odnosi između Bosne i Hercegovine i Kosova, prije svega, zbog privredne saradnje i interesa naših privrednika, a normalno, i interesa svih građana. Znamo da je privreda, ipak, pokretač svega”, kaže Amir Fazlić, predsjedavajući Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Navodi da bi stabilizacija stanja i odnosa između BiH i Kosova, prije svega, odgovarala privrednicima BiH, ali i privrednicima Kosova.

“Znamo i za suficit BiH kada je u pitanju izvoz na Kosovo. Ali, tu je i činjenica da je Kosovo jedno tržište do kojeg je BiH jako stalo. Stalo nam je do obostrano korektne privredne saradnje sa Kosovom. U tom smislu i vidimo rezultate ovih izbora i želju da se što prije stabilizuje stanje i kroz implementaciju njihovih izbora na Kosovu, ali i kroz implementaciju novih sporazuma o slobodi kretanja kako bi se izbjegle sve barijere koje smo do sada imali”, kaže Fazlić.

Poslije izbora na Kosovu održanih u nedjelju, 14. februara, nada se boljoj i uspješnijoj saradnji BiH sa Kosovom.

Smatra kako je nužno priznati sve kosovske dokumente kako bi se uspostavila potpuna sloboda kretanja, kao i komunikacija u smislu saobraćaja – avio, drumskog kroz redovne linije, ali i poštanskog, koji se zbog specifičnih uslova ne odvija.

“Bilo bi sasvim normalno da ti odnosi budu onakvi kakvi odnosi inače trebaju da budu. Ne ulazimo u neke političke ocjene, neko naše stanje, ali nama u BiH odgovara da priznamo sve to, da otvorimo tržište i uspostavimo privredna kretanja. Ekonomija nema ni naciju ni vjeru, tako da bi svim građanima bilo bolje”, stava je Fazlić.

Njegova koleginica, dopredsjedavajuća Komisije, Marina Pendeš smatra da sve poteze treba da odredi Vijeće ministra BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi se olakšali gospodarski odnosi i sloboda kretanja građana BiH i Kosova.

“Na njima je da ponude modalitete i da ih definiraju, a Parlamentarna skupština BiH je tu da potvrdi ili ratificira neki dogovoreni sporazum” naglasila je Pendeš.

No, član Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić smatra da rješenja u konačnim odnosima između BiH i Kosova neće biti sve dok se to pitanje ne riješi na relaciji odnosa Srbije i Kosova.

“Svi su na neki način taoci te situacije. Nije to samo problem za građane Srbije i Kosova. To je problem za sve građane Balkana. Prema tome, tu situaciju mogu samo razriješiti direktnim dogovorima zainteresovane strane. To znači pregovarači Srbije i Kosova moraju naći neko rješenje. Da li će to biti uz pomoć međunarodne zajednice ili oni sami na račun samih kompromisa, koje je evidentno nužno napraviti kako bi se došlo do rješenja, to nije ni bitno. Ali, dok ne bude postignuto to rješenje, ekonomija, kao i ostale stvari – kao što je sloboda kretanja, će biti talac te političke situacije. Tu nema nikakve dileme. Odnos politika velikim dijelom određuje i ekonomske odnose u međunarodnim relacijama”, stava je Bosić.

Do tog momenta, konačnog rješenja, odnose BiH i Kosova treba da definiraju oni koji su za to nadležni.

“To treba da rade oni koji su zaduženi za to. To je, prije svega, Predsjedništvo BiH, koje je glavno za spoljnu politiku. Ministratvo inostranih poslova BiH je po Ustavu BiH na neki način samo izvršni organ Predsjedništva BiH. Znači, dok se u Predsjedništvu BiH ne zauzme jedinstven stav o tim odnosima neće se imati jasna pozicija BiH ni nadalje. Ali, sve je to posljedica neriješenog pitanja koje moraju riješiti direktne strane u tom nesporazumu. Ako ne nađu neko kompromisno rješnje, teško da je u ovim uslovima moguće naći neko ad hoc rješenje koje bi riješilo i to pitanje”, smatra Bosić.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button