Bosna i Hercegovina

Turković objasnila zašto nije podržala Prijedlog odluke o mjerama na uvoz iz EU

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković oglasila se o Prijedlogu odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije, te je objasnila zašto ga nije podržana na sjednici Vijeća ministara BiH.

Saopćenje prenosimo u cijelosti.

“Imajući u vidu različite interpretacije u javnosti, koje se odnose na glasanje na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 8.02.2021. godine, a na kojoj nisam podržala Prijedlog odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije, dužna sam bosanskohercegovačke poljoprivrednike i građane obavijestiti o sljedećim činjenicama:

1. Prijedlog odluke koji je dostavljen od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, nije prošao propisanu proceduru koja prethodi razmatranju materijala na Vijeću ministara BiH, niti je obrazložena ili navedena hitnost donošenja.

2. Prijedlog Odluke nije prošao proceduru propisanu relevantnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) što predstavlja proceduralno kršenje SSP-a

Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana u SSP ima pravo preduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima u za to predviđenim situacijama. Preduzimanje bilo kakve ‘odbrambene trgovinske mjere’, u skladu sa pravilima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima počiva i SSP, uvijek podrazumijeva iniciranje ili provođenje konsultacija sa drugom stranom. U slučaju prijedloga Odluke za uvođenje carina za određene proizvode porijeklom iz EU nisu vođene konsultacije sa EU.

Konsultacije nisu inicirane ni nakon što je prijedlog za donošenje odluke postao javan i pristigle prve reakcije iz EU.

Član 30. SSP na koji se prijedlog Odluke poziva, predviđa mogućnost uvođenja mjere u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu ili domaćih regulatornih mehanizama, pod određenim uvjetima.

U Obrazloženju uz Prijedlog odluke se tvrdi da je na tržištu Bosne i Hercegovine smanjena potrošnja, te da je došlo do pojave tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda. Kao razlozi za takvo stanje, navode se pandemija COVID-19 i nedovoljan nivo finansijske podrške u poređenju sa razvijenim zemljama iz kojih se uvoze poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

U daljem obrazloženju mjere, navodi se da je ‘analiza vanjskotrgovinskog poslovanja’ pokazala rast uvoza mesa u BiH, te da se 80 posto ovih proizvoda uvozi iz zemalja članica EU, što je izazvalo smanjenu potrošnju svježeg domaćeg mesa, smanjenje otkupnih cijena i poremećaj na tržištu.

U dokumentu se, međutim, ne navodi ni jedan podatak iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stanje na tržištu BiH niti poremećaj koji je uslijed pandemije i uvoza (kako se to tvrdi) nastao.

3. Prijedlog Odluke ne sadrži analizu u kojoj je dokazano da je uvoz obuhvaćenih proizvoda prouzrokovaoporemećaje na tržištu i tržišne viškove, niti procjenu uticaja mjere na druge proizvođače i potrošače u BiH.

Prijedlog također ne sadrži obračun iz kojeg je vidljivo zašto se predlaže uvođenje maksimalnog nivoa carinske stope propisane Carinskom tarifom BiH. Stoga je prijedlog odluke i sadržajno kršenje odredaba SSP-a i negativan za druge interesne grupe u BiH.

4. Evropska unija je ključni vanjskotrgovinski, ekonomski i politički partner Bosne i Hercegovine koji je do danas na razne načine podsticao i pomagao reformske procese u BiH uključujući i poljoprivredu.

Stoga je važno voditi računa da se odnosi sa ovim važnim partnerom odvijaju na korektan način uz uvažavanje propisanih procedura i traženje rješenja u međusobnom dijalogu.

Iako je to uvijek zadnje sredstvo kojem institucije EU pribjegavaju, treba također imati na umu da su u ovakvim situacijama moguće kontramjere. One se mogu kretati od suspendovanja sistema autonomnih preferencijalnih mjera (ATM) za robe porijeklom iz BiH, suspendovanja tehničke pomoći do blokiranja sredstava finansijske pomoći.

Tome svjedoči najnoviji primjer Ukrajine, kojoj je zbogzabrane izvoza drveta po sporazumu sa EU, najprije blokirana pomoć od 600 miliona eura, a kasnije vođen arbitražni postupak u kojem je Ukrajina proglašena odgovornom za uvedenu mjeru.

Podsjećam da kao zemlja koja napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, sve važne odluke koje donosimo, moraju biti temeljito pripremljene, uz sagledavanje svih okolnosti i mogućih posljedica za Bosnu i Hercegovinu”, navodi se u saopćenju.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button