Bosna i Hercegovina

Komisija / Sudija Šeleda svjedočio: Ko je u pravosuđu uvezan i ko enormno zarađuje?

Sudija Suda Bosne i Hercegovine Nenad Šeleda ocijenio je danas, svjedočeći pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, kako je tužilaštvo općenito najslabija karika u pravosudnom sistemu BiH.

Bez pretenzija da arbitrira u pogledu kvaliteta rada sudija i tužitelja, Šeleda je detaljno elaborirao rad i primjere iz sudske prakse Suda BiH i u tom kontekstu poveznicu sa Tužilaštvom BiH.

Mišljenja je kako je pravosuđe u BiH loše organizirano, te da je neophodno pristupiti određenim promjenama zakonodavstva, ilustrirajući izrečene tvrdnje pojavama da se na rješavanje po žalbi u nekim slučajevima čeka i po pet godina.

U osvrtu na vlastiti i rad kolega u Sudu BiH, koji su angažirani na procesuiranju organiziranog i općeg kriminaliteta, Šeleda je kazao kako nijedno vijeće nema nezakazan predmet (svi predmeti u toku), ocijenivši da je u tom segmentu ostvarena prilična ažurnost, ali da je tačno i da rješavanje određenih predmeta traje godinu, pa i duže, vezujući to za, kako je naveo, znatno lošiju organizaciju Tužilaštva BiH u odnosu na Sud BiH.

U kontekstu tvrdnje da rad Suda ovisi od angažmana Tužilaštva, odnosno da je Sud vezan optužnicom i dokazima koje tužioci ponude, podsjetio je na podatke o tome da je Tužilaštvo BiH, koje ima 70 tužilaca, u 2020. godini predalo šest optužnica za ratne zločine, počinjene u BiH.

Nadalje je kazao kako u Sudu BiH rade mahom ljudi/sudije sa značajnim iskustvom, a da u Tužilaštvu većinu tužilaca čine mladi koji su brzo ostvarili karijeru i u realtivno kratkom roku postali državni tužioci.

Bez namjere da kritikuje Tužilaštvo BiH, Šeleda je odgovornost u tom pogledu adresirao na VSTVBiH, koji bi, po njegovim riječima, trebao posebnu pažnju posvetiti kadrovskim pitanjima, uključujući i postojanje dva posebna ‘odbora’ za izbor/imenovanje sudija, odnosno tužilaca.

Istovremeno, otvorio je i pitanje odgovornosti u vezi s pojavom da određeni advokati s liste advokata/branilaca po službenoj dužnosti (ex-officio) ostvaruju enormne zarade na teret države, što je pobudilo izuzetno zanimanje članova Privremene istražne komisije.

U vezi s tim, konstatirano je kako postoje indicije i saznanja o tome da su određene strukture uvezane, te da je manji broj advokata angažiran na više predmeta, što, kako je navedeno, upućuje na korupciju prisutnu u tom segmentu.

Sudija Šeleda je, referirajući se na tehnička pitanja vezana za rad i praksu Suda BiH te brojne druge institute, ukazao na potrebu preciznijih određenja koja se tiču statusa optuženog, načela materijalne istine i ovlasti i dužnosti sudija u sklopu prethodnog postupka i vođenja glavnih pretresa.

Budući da se ni na današnju sjednicu u svojstvu svjedoka nije odazvao ministar pravde BiH Josip Grubeša, Privremena istražna komisija usvojila je zaključak da nije ostvarena saradnja s njegove strane prema ovoj komisiji, a u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru.

Kako je nakon sjednice izjavio predsjedavjući Privremene istražne komisije Damir Arnaut, Sekretarijat Komisije je u skladu sa zaključcima dva puta zakazao svjedočenje ministra Grubeše u konsultacijama s njegovim kabinetom, ali je on “oba puta eskivirao svjedočenje, što je nedopustiv odnos prema istražnoj komisiji, pogotovo uzimajući u obzir da se radi o predstavniku izvršne vlasti kojeg imenuje Predstavnički dom PSBiH”.

Istovremeno, Komisija je sa šest glasova 'za' i jednim suzdržanim usvojila zaključak kojim se predlaže smjena Josipa Grubeše s pozicije ministra pravde BiH koju obnaša.

Također, Privremena istražna komisija Predstavničkog doma PSBiH je, po riječima njenog predsjedavajućeg, usvojila zaključak da od Tužilaštva BiH traži podatke, tabelarno po mjesecima o broju podignutih optužnica u posljednjih pet godina.

Usto, u skladu s jednim od zaključaka, od relevantnih institucija će biti zatraženi podaci o tome koliko je koji od advokata/branilaca po službenoj dužnosti dobio naknada u razdoblju od 2015. godine.

Uz opasku da Komisija neće ‘ulaziti’ u konkretne predmete, Arnaut je kazao da je ponovno dala podršku Murisu Memiću i Davoru Dragičeviću kao i drugim roditeljima koji istrajavaju na traženju pravde za svoju djecu, te pozvala nadležne organe da u što skorijem roku provedu efikasne istrage u tim predmetima.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button