Bosna i Hercegovina

Hoće li Krizni štab FBiH odgovarati zbog svojih naredbi: Nema zakonsku osnovu da građanima ‘ograničava kretanje’!

Posljednja naredba Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Federacije BiH o ograničavanju kretanja od 23 do pet sati ujutro nije zakonita i neustavna je, smatraju pravnici Muhamed Hundur i Haris Agić, koji su pred Ustavnim sudom pokrenuli apelaciju zbog odluke donesene 9. novembra 2020. godine.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) oni su objasnili da apelacija navodi kako, na osnovu Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Kriznog štaba Federalnog ministarstva, ovaj štab može samo naređivati javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kantonalnim kriznim štabovima, dok su fizička i pravna lica dužna postupati po tim naredbama samo dok se nalaze u tim zdravstvenim ustanovama.

“Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva nema zakonsku osnovu da naređuje fizičkim i pravnim licima koja se ne nalaze u krugu zdravstvenih ustanova, te zbog toga naredba koju su donijeli o ograničavanju kretanja pučanstva na teritoriji cijele Federacije nije ustavna i zakonita”, naglasili su oni.

U Pravilniku je, kako kažu Hundur i Agić, navedeno da Krizni štab aktivnosti provodi do momenta kada nadležni organi Federacije i kantona proglase stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriju ovog entiteta, a ulogu upravljanja akcijama zaštite i spašavanja preuzima federalni, odnosno kantonalni štabovi civilne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Ustavni sud već je ranije, na početku pandemije koronavirusa, odlučivao o apelacijama o zabrani kretanja.

U odluci Ustavnog suda BiH iz aprila 2020. godine navodi se da, uporedo s uvođenjem mjera kojima se ograničavaju pojedina ljudska prava, neke od zemalja članica Vijeća Evrope iskoristile su mogućnost derogacije Evropske konvencije u skladu sa članom 15. Evropske konvencije, koji dopušta državama članicama da derogiraju Evropsku konvenciju u slučaju vanrednog stanja.

Obim i forma derogacije države predmet je ispitivanja Evropskog suda za ljudska prava, gdje moraju biti ispunjeni i formalni uvjeti, da generalni sekretar Vijeća Evrope mora biti potpuno informisan o preduzetim mjerama, razlozima za derogaciju i vremenu kada će te mjere biti ukinute, kazali su Hundur i Agić.

Kako su objasnili, država članica Vijeća Evrope može derogirati Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i pravo na slobodu kretanja, samo u vanrednim situacijama, što znači – da bi se ograničilo pravo kretanja, mora biti proglašeno vanredno stanje, što nije bilo u slučaju Federacije BiH u vrijeme donošenja Naredbe Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, navode oni.

“Jedino je Vlada Federacije po Ustavu i zakonu ovlaštena da donese takvu odluku”, dodaju oni.

Za uspostavu policijskog sata potrebno proglasiti stanje prirodne nesreće

Odluka Ustavnog suda iz aprila navodi da Zakonom o zaštiti i spašavanju štabovi civilne zaštite imaju ovlaštenja da u slučajevima kada je odlukom Vlade Federacije proglašeno stanje nesreće, naređuju provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja, dok je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisano da Federalno ministarstvo zdravstva može narediti posebne vanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti.

“Ustavni sud naglašava da navedene zakonske odredbe nisu dovoljno precizne u smislu vrste mjera, ograničenja njihovog trajanja, obaveze kontinuiranog preispitivanja i posljedica koje nepridržavanje tih mjera može imati, što može voditi proizvoljnosti prilikom njihovog određivanja”, stoji u odluci Ustavnog suda BiH.

Kako su objasnili Hundur i Agić, da bi se mogla ograničiti sloboda kretanja na teritoriji Federacije, prvo je Vlada morala proglasiti stanje prirodne nesreće na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, da bi Krizni štab civilne zaštite, kao rukovodni organ, mogao donijeti naredbu o zabrani, odnosno ograničenju kretanja.

Na području Federacije BiH, jedino je Zapadnohercegovačka županija ponovo proglasila stanje nesreće nakon što su tokom ljeta slične odluke ukinute širom Federacije.

Poslije proglašenja stanja nesreće u augustu ove godine, u Zapadnohercegovačkom kantonu upravljanje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preuzeo je Kantonalni štab civilne zaštite, koji donosi zapovijedi, kazao je za BIRN BiH Drago Martinović, ravnatelj Uprave civilne zaštite ove županije.

Kantonalni štab civilne zaštite odluku je donio na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Iz Kantonalnog štaba su dva dana nakon odluke Federalnog ministarstva zdravstva saopćili da ta naredba ne vrijedi za područje Zapadnohercegovačke županije jer nakon proglašenja stanja nesreće u kantonu “upravljanje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preuzeo je Županijski stožer civilne zaštite”.

Martinović je kazao da u trenutku postavljanja upita BIRN-a BiH, ne zna hoće li ikada biti donesena naredba o ograničenju kretanja građana u ovom kantonu.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva navode da Krizni štab donosi naredbe za teritorij Federacije u skladu s odlukom o proglašenju prestanka stanja nesreće i Pravilnikom o ustrojstvu i načinu rada Kriznog štaba ovog ministarstva.

Kako se dodaje, naredba donesena u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, gdje, između ostalog, stoji da radi zaštite stanovništva Federacije zbog različitih bolesti i sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, Federalno ministarstvo može narediti posebne vanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti, kao što je “zabrana kretanja stanovništva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima”.

Republika Srpska (RS) je također uvodila policijski sat proljetos, na početku pandemije.

Okružni sud u Prijedoru donio je presudu kojom je utvrdio da Republički štab za vanredne situacije nije imao nadležnost za uvođenje policijskog sata zbog pandemije koronavirusa u periodu od marta do kraja maja jer nije državni organ, već operativno-stručno tijelo Vlade Republike Srpske. U ovom entitetu nakon te odluke nije ponovo uvođen policijski sat.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button