Bosna i Hercegovina

Da li su izborne liste u BiH zaista otvorene i šta to znači za građane

U javnom prostoru se često može čuti da Bosna i Hercegovina ima otvorene izborne liste, ali stvarnost je malo drugačija. Ispravnije je reći da postoje poluotvorene izborne liste. Šta bi značilo da zaista postoje otvorene liste?

Postojeći izborni sistem dobrim dijelom pogoduje političkim strankama, odnosno stranačkim rukovodstvima i njihovim miljenicima. S obzirom na autokratski karakter stranačkih rukovodstava, za pretpostaviti je da među njima postoje ona koja priželjkuju u potpunosti zatvorene liste.

One sadrže isključivo listu stranaka za koje je moguće glasati, ali ne i kandidata pojedinačno. Po održavanju izbora stranke imaju potpunu autonomiju da biraju ko će dobiti mandat.

Zatvorene izborne liste znatno doprinose onome što se zove željezni zakon oligarhije – da u zakonodavnoj vlasti bude stranačka vrhuška i njoj bliski ljudi.

I poluotvorene liste idu u prilog onima koji upravljaju strankama. Poluotvorene liste podrazumijevaju da stranački organi utvrde redoslijed kandidata na listi, pa oni čiji je redni broj udaljeniji od nositelja liste imaju sve manje šansi da budu izabrani.

Otuda je jasno zašto je cilj svakog kandidata da bude nosilac liste, među prvih pet ili među prvih deset. Rukovodstva redoslijed kandidata vrlo često određuju prema tome koliko im je ko odan. Preostali kandidat su tu tek da popune listu i teško im je da (ne)ugodno iznenade. Redni broj na listi je često presudniji od broja glasova koje dobiju.

Otvorenim listama dobijaju građani, gube stranačka rukovodstva

Potpuno otvorenim listama napravila bi se “šteta” strankama, ali korist građanima – demokratiji. Otvorene liste bi značile ostvarivanje stvarne volje građana i to u mnogo većoj mjeri nego što je to sada. Ovakve liste nalažu preferencijalno glasanje i/ili da birač upiše ime i prezime osobe za koju želi glasati.

Preferencijalnim glasanjem bi i onaj posljednji kandidat na listi imao znatno veću šansu da dobije mandat ako dobije veći broj glasova. Potrebno je samo da osvoji utvrđeni postotak preferencijalnih glasova.

Primjera radi, tri mandata dobijaju prva tri kandidata koja su dobila najveći broj glasova neovisno o tome koji su redni broj bili na listi.

Nerealno je očekivati da će stranačka rukovodstva, koja odlučuju i o izbornom sistemu, pristati na otvorene liste, tj. da odlučivanje bude mnogo više u rukama građana nego što je to sada. Za njih je veliki rizik mogućnost da građani izaberu kandidata koji nije njhov favorit, bez obzira na to što je njihov stranački kolega.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button