Bosna i Hercegovina

Svjetska banka: Bosnu i Hercegovinu očekuje najteža recesija od nezavisnosti

Kako se navodi u izvještaju, predviđa se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta. Nepovoljne demografske karakteristike, rast broja zaraženih i teško političko okruženje mogu također pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a nego što se trenutno procjenjuje.

“Kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u BiH. Država se nosila sa velikim izazovima i prije pandemije, a mnogi su time postali još zahtjevniji. to uključuje stvaranje prostora za bolji privatni sektor, kreiranje veće efikasnosti javnog sektora, stvaranje bolje zdravstvene zaštite i obrazovnog sistema te kreiranje boljih prilika za mlade ljude”, rekao je menadžer Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Emanuel Salinas.

Uzrok

U saopćenju se navodi da pandemija ugrožava progres kojeg su BiH i zemlje regiona postigle, a pogotovo progres u poboljšanju stanja na tržištu rada.

“U prvom kvartalu 2020., rast je bio pozitivan uz dostignuta 2,0 procenta. Sa uvođenjem restriktivnih mjera zatvaranja, ekonomija se u Q2 suočila s iznenadnim zaustavljanjem. Domaća i vanjska potražnja je smanjena, uz nagli pad privatne potrošnje i investicija. Smanjenje domaće potražnje, kao i potrošnje i investicija je teško pogodilo uvoz, dok je smanjenje vanjske potražnje uticalo i na izvoz i na uvoz. Tokom prve polovine godine, do jula 2020., izvoz se smanjio za 14,8 procenata, uvoz za 17,3 procenta”, navodi se iz Svjetske banke.

Kako se kaže u izvještaju, nezaposlenost je bila značajna i prije krize, i dalje nastavlja da se pogoršava. Stopa nezaposlenosti je u 2019. iznosila 15,7 procenata, a COVID-om uzrokovano smanjenje ekonomske aktivnosti ju je od tada povećalo.

“Prema podacima poreske uprave, između marta i septembra 2020. u FBiH je izgubljeno oko 16.000 radnih mjesta. Vlasti u RS procjenjuju da je izgubljeno oko 2.000 radnih mjesta. Maloprodaja, proizvodnja, transport i djelatnosti pružanja smještaj su najviše pogođeni sektori”, navodi se u izvještaju.

Pomoć

Veći uticaji na tržište rada su spriječeni entitetskim programima subvencioniranja plata i drugim mjerama politike, usmjerenim na pogođene sektore s ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija i očuvanja radnih mjesta.

“FBiH je produžila rokove za predaju poreskih prijava fizičkih lica
do 30. aprila, a za pravna lica do 31. maja. RS je odobrila odgodu plaćanja prve rate poreza na profit do 30. juna, a ostalih rata do kraja godine. Paušal poreza na ukupni prihod mikropreduzeća (1 ili 2 zaposlena) je smanjen za 60 procenata. RS je u martu osigurala i 17 miliona KM podrške za zatvorene privredne subjekte, čime je obuhvaćeno oko 40.000 radnika, kao i 55 miliona KM u aprilu za oko 60.000 radnika, što je pokrilo minimalnu platu, doprinose i poreze za zatvorene (mikro) firme. I Vlada FBiH je subvencionirala doprinose i isplatu minimalnih plata do juna za radnike firmi pogođenih COVID-19; kantoni su dijelom ili u potpunosti pokrivali isplatu minimalne plate”, kažu iz Svjetske banke.

Izgledi

Pandemija COVID-19 ima značajan uticaj na ekonomiju na način da usporava ključne proizvodne sektore, smanjuje potražnju za izvozom i smanjenjem doznaka, a izgled još uvijek u velikoj mjeri zavisi od toka pandemije.

“Uz pretpostavku da se trajanje COVID-19 ograniči na naredna dva kvartala, projicira se da će se rast u BiH u 2021. vratiti na stopu od prije krize. Vlasti već provode više testiranja putem COVID ‘drive-thru’ (iz automobila) PCR testova i u COVID-19 bolnicama, da bi se ograničilo širenje zaraze i izbjeglo novo zatvaranje. Pored toga, garantni fond za kreditne linije za male privredne subjekte je u završnoj fazi uspostavljanja”, navodi se u saopćenju.

Ipak, još uvijek nije najavljen drugi krug sveobuhvatnog programa prevencije i ublažavanja kao nadopuna Socio-ekonomskom programu (SEP). Sa poboljšanjem situacije i ubrzanjem SEP-a, očekuje se da će doći do umjerenog povećanja investicija i izvoza.

Rast će i dalje biti vođen potrošnjom, povećavajući uvoz. Doznake će se smanjiti u 2020., ali će u srednjoročnom periodu vjerovatno opet porasti i stabilizirati se na 8 procenata BDP-a.

“Ovo zajedno sa napretkom po osnovu reformi, pomoći će postepenom povećanju potrošnje i finansirati značajan dio trgovinskog deficita, čije se prisustvo očekuje i dalje u srednjoročnom periodu”, kažu iz Svjetske banke.

Generalno, rast će podržavati sektori orijentirani na domaća tržišta i vezni za online usluge, a povećane potrebe za finansiranjem će dovesti do preokreta trenda smanjenja duga iz prethodnih godina, iako se očekuje da će dug ostati održiv.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button