Bosna i Hercegovina

Šta sve Evropska komisija zamjera BiH, objavljen izvještaj

Iz Brisela primjećuju kako je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine iz političkih razloga bila blokirana, a to je rezultiralo zaostatkom u donošenju zakona. Vijeće ministara BiH radilo je u tehničkom mandatu sve do imenovanja nove Vlade, koja se formirala tek u decembru 2019. godine, 14 mjeseci nakon općih izbora, navodi se u briselskom izvještaju. Ne zaboravljaju da je Vlada Federacije BiH je i dalje u tehničkom mandatu.

“Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u predmetima Sejdić-Finci te sličnim slučajevima. Nije postignut napredak u poboljšanju Izbornog zakona u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka. Izmjene i dopune koje su usvojene u julu 2020. bi trebale omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru prvi put od 2008. godine”, stoji u izvještaju.

Iz Brisela kažu i kako BiH je u ranoj fazi reforme javne uprave i nije došlo do napretka u osiguranju profesionalne i depolitizovane državne službe i koordiniranog pristupa u kreiranju politika širom zemlje.

“Svi nivoi vlasti su usvojili strateški okvir za reformu javne uprave i sada trebaju usvojiti akcioni plan koji se odnosi na to. Političko tijelo koje upravlja koordinacijom reforme javne uprave još nije uspostavljeno. Da bi se zagarantovala profesionalna državna služba, postupci ove službe moraju se temeljiti na principima zasluga i bez političkog uplitanja”, smatraju oni.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi planiranja u oblasti pravosuđa, dodaju, te kažu kako je u izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.

“Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi i kada je u pitanju suzbijanje i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u pronalaženju ključnih prioriteta mišljenja i preporuka za 2019. godinu u ovoj oblasti, kao i nalaza stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava. Korupcija je i dalje rasprostranjena i direktno utječe na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona ako i vrlo ograničena razmjena obavještajnih podataka. Finansijske istrage i zaplijena imovine su uglavnom neučinkovite”, kritički su nastrojeni.

Navode kako kontakt s Europolom još uvijek nije operativan, a nisu preduzeti koraci za uspostavljanje saradnje sa Eurojustom.

“Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se prevazišla praksa ‘dvije škole pod jednim krovom’ i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja medija i zaštiti novinara osiguranjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanjem finansijske održivosti javnog RTV sistema”, stoji u izvještaju.

Što se tiče ekonomskih kriterija, dodaju, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.

“Kvalitet ekonomskog upravljanja trpio je zbog kašnjenja u formiranju vlade i nedovoljne saradnje na entitetskom i državnom nivou, parališući, između ostalog, napredak ka poboljšanju poslovnog okruženja kojeg koče značajne slabosti, uključujući postupke ulaska i izlaska sa tržišta, vladavine zakona i nadzorne i regulatorne institucije”, smatraju.

Kaži i kako je ekonomskom rastu pogodovala snažna domaća potražnja, koja je odražavala znatne prilive doznaka radnika i nisku inflaciju.

“Javni sektor je ostao prevelik i neefikasan. Financijski sektor je ostao stabilan, a krediti su se povećali, dok je nezaposlenost pala, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Međutim, ekonomski utjecaj pandemije doveo je do naglog pada ekonomske aktivnosti i značajnog pogoršanja na tržištu rada”, stoji u izvještaju.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button