Bosna i Hercegovina

BiH će ostati bez stanovništva, populacija nestaje: Nije to isto kao prije 10 godina, kada se odlazilo zbog (boljeg) posla…

Danas građani BiH koji imaju aspiracije za napuštanjem zemlje su zabrinuti okruženjem u kojem žive i to kako oni percipiraju socio-ekonomski kontekst ponajviše utječe na aspiracije za napuštanjem zemlje

Na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Problem migracija iz BiH” poručeno je da se populacija Bosne i Hercegovine smanjuje, da dolazi do depopulacije, te da je samo pitanje vremena kada će zemlja ostati bez stanovništva ukoliko se nastavi ovaj trend, javlja Anadolu Agency (AA).

Uvodničari današnje sesije održane online bili su akademik Muris Čičić, prof. dr. Mirza Emirhafizović, prof. dr. Lejla Turulja, prof. dr. Adnan Efendić i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović.

Akademik Čičić, inicijator i rukovodilac projekta te idejni tvorac i urednik studije “Migracije iz BiH u Evropsku uniju”, istakao je kako se tema migracija u BiH donekle i izgubila u mnoštvu drugih tema.

“Naša studija se odnosi na migracije iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju prevashodno jer je to tema svih tema. Ta tema će biti, nažalost, još važnija u godinama koje dolaze. Vjerujemo da naša studija, koja je rađena prošle godine, može dati doprinos značajno boljem razumijevanju ovog procesa te da je dala dobru podlogu za ozbiljna razmatranja o tome kako se odnositi prema tim migracijama”, rekao je Čičić.

Naglasio je da se radi o previše ozbijnom i važnom problemu da bi se on gurao pod tepih, što se, kako je kazao, i dešava.

“Populacija BiH se smanjuje, dolazi do depopulacije, ne samo zahvaljujući migracijama nego i nedostatku demografske politike i strategije. U tom smislu, ne samo da ćemo ostati bez stanovništva ukoliko se nastavi ovaj trend, samo je sad pitanje kako brzo, nego u tom procesu ćemo izgubiti mogućnost produktivnog iskorištavanja radne snage koja treba da stvara pretpostavke za buduće generacije, a to neće biti moguće jer imamo suviše mali udio radno aktivnog stanovištva u odnosu na sve one koje je potrebno izdržavati. Ovo je problem koji mora doći do svake vlade i svake makroekonomske i socijalne politike”, kazao je Čičić.

Profesor Efendić je u okviru studije o migracijama istraživao segment koji se odnosi na glavne aspiracije za napuštanje BiH.

“Kada je u pitanju kontekst potencijalnog napuštanja BiH, imamo podatak da nekih 50 posto naših građana pokazuju neku vrstu aspiracije. Ipak, imamo interesantan zaokret u odnosu na deset godina ranije. Imamo oko 25 posto, odnosno jednu četvrtinu, onih koji bi napustili BiH privremeno, dok je procenat za trajnim napuštanjem zemlje oko 35 posto, i ako sve ovo saberemo, to je negdje oko 50 posto naših građana koji pokazuju aspiracije za napuštanjem zemlje”, rekao je Efendić, dodajući kako su došli i do podatka da od ovog broja nekih 40 posto imaju neki plan za napuštanje BiH i konkretno rade na tome.

Istakao je da su u istraživanju uporedili podatke u odnosu na one prije deset godina kako bi uvidjeli koji su ključni razlozi za napuštanje BiH.

“Prije desetak godina aspiracije za napuštanje su vođene primarno individualnim problemima i izazovima poput nezaposlenosti i jedan mali utjecaj je imalo socio-ekonomsko okruženje, a ono što je zaokret i što imamo danas jeste da su individualni problemi postali drugorazredni u pogledu utjecaja na aspiracije za napuštanje zemlje, a primat su preuzeli indikatori koji mjere socio-ekonomsko okruženje u kojem naši građani žive. Na pravom mjestu je percepcija političke stabilnosti ili nestabilnosti koja značajno potiče migracije, te percepcija ekonomskog okruženja i institucionalne efikasnosti”, kazao je Efendić te na kraju zaključio:

“Danas građani BiH koji imaju aspiracije za napuštanjem zemlje su zabrinuti okruženjem u kojem žive i to kako oni percipiraju socio-ekonomski kontekst ponajviše utječe na aspiracije za napuštanjem zemlje.”

Prof. Husić-Mehmedović, koja je također učestvovala u izradi ove studije, kazala je da su u okviru istraživanja koncipirali četiri preporuke kako bi se pokušao zaustaviti trend napuštanja BiH.

“Prva mjera su opsežne društveno-ekonomske reforme potrebne za ekonomsko blagostanje. Imamo problem sa efikasnošću institucija i sa ekonomskom situacijom i naše istraživanje je to samo potvrdilo. Druga preporuka je kreiranje stimulativnog okruženja kako bi zadržali stručni kadar. Potrebno je posebno se fokusirati na stručni kadar koji želimo da zadržimo u BiH. Treća mjera je stimulisanje povratka i bolja saradnja sa dijasporom. Četvrta mjera je također vrlo bitna, a to je promjena retorike u javnom prostoru”, rekla je Husić-Mehmedović.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button