Bosna i Hercegovina

Kapidižić: Pripremamo zakon o zabrani upotrebe uglja u Sarajevu, tretirat će se kao krijumčarena roba

Svake godine Kanton Sarajevo suočava se sa velikim problemom zagađenja zraka, koji naročito postaje alarmantan i evidentan tokom zime, piše Faktor.

Primjera radi, Sarajevo je tokom decembra prošle i u januaru ove godine nekoliko puta bio u samom vrhu najzagađenijih gradova na svijetu, a nerijetko je bio i na vodećoj poziciji. Stručnjaci iz oblasti medicine stalno upozoravaju na zdravstvene posljedice dugoročnog izlaganja i udisanja zraka lošeg kvaliteta, tako da bi sigurno ovaj problem trebao biti prioritet onih u čijim rukama leži rješenje.

Nekoliko je faktora koji utječu na ovakvu situaciju u Sarajevu, a uz pregust saobraćaj i otrovne ispušne gasove, nekontrolisanje sirovina koje se koriste za grijanje tokom hladnijih mjeseci, tu je i nepovoljan položaj grada smještenog u kotlini, što uz neplansku gradnju i nedovoljno cirkulacije zraka stvara “čep” i dugo zadržavanje smoga u gradu.

– Ove godine situacija bi mogla biti još gora zbog koronavirusa. Mi ove zime možemo imati blago zagađen vazduh zavisno od klimatske situacije. Može se desiti da imamo i jako zagađen kao prošle godine. Potrebno je krenuti sa interventnim mjerama. Ono što Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo ima u planu je da se donese zakon o zabrani upotrebe čvrstog goriva na bazi uglja. Taj zakon bi se odnosio na iduću godinu da ljudi imaju 12 mjeseci da potroše zalihe i da se pripreme za nove načine zagrijavanja. U okviru te potpune zabrane treba ići paralelno i zabrana skladištenja uglja. To će inspekciji dati mogućnost da se zabrani upotreba uglja barem u četiri gradske općine i da se on tretira kao krijumčarena roba. Naravno, potrebno je građanima osigurati i subvencije za korištenje plina i struje – ističe Faruk Kapidžić, ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Dodaje da bi se zagađenje u budućnosti moglo smanjiti i izgradnjom novih saobraćajnica u Kantonu Sarajevo.

– Riječ je o saobraćajnicama koje su projektovane 60-tih i 70-tih godina prošlog vijeka. Tada se urbanizam mnogo ozbiljnije radio nego sada. Tada su trasirani pravci gradnje koji su jedini mogući. Izgradnja saobraćajnica utjecala bi na protok saobraćaja, a to automatski znači smanjenje zagađenja. Uspostavljanjem Prve transverzale, Devete, Dvanaeste, Sjeverne i Južne longitudinale, saobraćaj bi se rasteretio i bilo bi mnogo manje gužvi. To znači i mnogo manje rada motora u stajanju i zagađenja – zaključuje Kapidžić.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button